Paraglajding, druženje, skijanje, zezanje :D

24 Maj 2012, 04:30:07 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Vesti: JuventusVentus Paraglajding portal www.juventusventus.org/pg
 
   Početna   Pomoć Pretraga Kalendar Prijavljivanje Registracija  
Stranice: 1 [2]   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Paraglajder sa samo jednim slojem platna  (Pročitano 778 puta)
0 članova i 2 gostiju pregledaju ovu temu.
Zligor
Čovek-Lav ptica
****

Van mreže Van mreže

Model: Boomerang 16, dhv 7
Marka: Gin tonik
Poruke: 1.091


« Odgovor #15 poslato: 12 Decembar 2011, 16:41:09 »

Nece mozda biti toliki problem kod kolapsa krila, ali nece da valja kad se dogodi kravata. Na klasichnim krilima je malo lakshe razvezati kravatu, spoljna B-linija + trzaj na kontra komandu da bi vazduh iz ispravne strane prebacili u zguzvanu, kroz glajder. A ovde bash i nema glajdera laugh
Sačuvana

Potpuno je isto kao i kada si bio dete i sanjao da letis.
Sada je jedina razlika u tome sto se probudis i znas da stvarno mozes Smiley
Miša
Albatros
*****

Van mreže Van mreže

Model: Sport 3
Marka: Airwave
Poruke: 324


« Odgovor #16 poslato: 13 Decembar 2011, 07:57:56 »

Igi, naša krila su debela i napumpana vazduhom, pa ih to i drži zarobljene u konopcima pri "kravati" a ova tanka jednoslojna trebalo bi samo da se sama izmigolje i iskliznu iz konopaca...mislim ja???
Meni se čini da su ova krila "revolucija" u paraglajdingu i da ćemo svi za 5-6 godina voziti njih...možda grešim???
Poz. Miša
 glajder leteti
Sačuvana
Pumba
Urednik foruma
****

Van mreže Van mreže

Model: Factor
Marka: Nova
Poruke: 1.389


WWW
« Odgovor #17 poslato: 13 Decembar 2011, 10:15:59 »

Mozda cemo ih voziti kao drugo krilo za penjanje, sigurno nece zameniti "standardna krila" jer takav aeroprofil ima znatno veci otpor, tu nista ne moze da se promeni. U svakom slucaju lep napredak.
 Ako stignem odradicu ovih dana neku malu analizu obe vrste aeroprofila pa cu da okacim cisto da vidite razliku i zasto se takav profil ponasa slicno kao da postoji i donjaka.
Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle";
http://gpspress.com/
Pumba
Urednik foruma
****

Van mreže Van mreže

Model: Factor
Marka: Nova
Poruke: 1.389


WWW
« Odgovor #18 poslato: 13 Decembar 2011, 13:34:23 »

Evo resih da se raspisem. Dakle, tema je razlika izmedju aeroporfila sa jednim slojem platna (slika1) i dvoslojnog "standardnog" pg aeroprofila (slika2). Prvo, da bi sagledali aerodinamicki kako profil radi moramo da odredimo raspodelu pritiska na njemu. Srecom za to postoje programi koji olaksavaju posao.


Jednoslojni aeroprofil (slika 1) je aproksimiran tankim aeroprofilom koji lici na profil na xxxLite, razlika izmedju stvarnog jednoslojnog profila i ovog nije velika. Pogotovu kad nam je cilj da pokazemo principe a ne da dodjemo do tacnih brojki.

Oba profila su postavljena na napadni ugao od 2 stepena. Prva razlika na koju hocu da skrenem paznju je u tome sto pri istom napadnom uglu jednoslojni profil proizvodi znatno vise uzgona zbog drugacijeg oblika. U donjem desnom uglu mozete videti da je koeficijent uzgona za profil1 Cl=1 a za profil2 Cl=0.475 pri istom napadnom uglu. Dakle, pri istom napadnom uglu profil1 stvara oko duplo vise uzgona nego standardni profil2. To znaci da ce krilo sa istom povrsinom moci da leti duplo sporije sa jednim slojem platna. Naravno, postoji cena za to - mnogo veci otpor. Opet u donjem desnom uglu: za profil1 Cd=0.026, za profil2 Cd=0.012. Ocigledno mnogo veci otpor za profil 1.

Ovo je upravo razlog zasto se moze ocekivati da je jednoslojno krilo sporije. Sigurno je da cemo videti u podacima (kad ih Ozone izbaci) mnogo vece specificno opterecenje krila, tj. povrsina krila za recimo ukupnu masu od 100kg ce biti manja od povrsine koju bi imalo standardno, dvoslojno krilo. Prvo, zbog mogucnosti da sa manjom povrsinom letite sporije (mozete da sletite bez problema), drugo, smanjice povrsinu da krilo ne bi bilo presporo. Jedna napomena: ovde radimo dvodimezionalnu analizu aerprofila, nemojte bukvalno shvatiti ovo "duplo vise uzgona", brojke se menjaju na pravom, trodimenzionalnom krilu.


 
Pogledajmo sad analizu raspodele pritiska sa slika. Prvo malo pojasnjenje pojmova.

U donjem delu slike mozete videti kako izgleda dati profil. Oko njega su zelene strelice koje pokazuju lokalnu aerodinamicku silu koja deluje na profil. Naravno, sto je strelica duza to je i sila jaca. Sa druge strane, strelice oznacavaju podpritisak ili nadpritisak. Ako strelica pokazuje ka profilu onda na tom mestu vlada nadpritisak. Grafik iznad aeroprofila pokazuje kontinualnu raspodelu koeficijenta pritiska na profilu. Zvuci mnogo ozbiljno. Da ne ulazimo u detalje i da uprostimo stvari: Na verikalnoj osi (levo na grafiku) imate neke brojeve. Na gore se vrednost smanjuje (0,-1,-2,-3...), na dole se povecava. Na horizonalnoj liniji su brojevi koji oznacavaju polozaj na aeroprofilu: 0 je napadna ivica, 1 je izlazan ivica.

Vidite da na grafiku postoje dve linije, gornja pokazuje raspodelu na gornjaci, donja raspodelu na donjaci.Ako je vrednost koju grafik (ljubiscasta linija na slici 2 i bela na slici  1) pokazuje negativna (iznad horizontalne linije x) onda na tom mestu vlada podpritisak.

Primer: hocete da vidite da li na 20% od napadne ivice vlada nadpritisak ili podpritisak. Na horizontalnoj liniji nadjete 0,2 (20%), idete verikalno do gornje linije na grafiku, a onda levo i ocitate vrednost. NA slici 2 je dat primer oznacen crvenom linijom. Naravno, vidite da se vrednost nalazi na negativnom delu ose, sto naravno znaci da tu vlada podpritisak.

Cesto se kaze za aeroprofil da pritisak pada na gornjaci a raste na donjaci. Ovo je tacno samo na vecim napadnim uglovima.

Setite se kako kad napravite "zid" od krila pre poletanja donjaka bude udubljena. U tom slucaju je pritisak na donajci veci nego u unutrasnjosti krila. Kad se napadni ugao smanji (kao sto je slucaj na slikama) pritisak padne i na donjaci samo je tu pad pritiska znatno manji od pada pritiska na gornjaci. Razlika ova dva pritiska daje uzgon. Ovo mozete jasno videti na slici 2. I na grafiku a i po strelicama oko aeroprofila2 mozete videt da na donjaci vlada podrpitisak.Kod aeroprofila sa jednim slojem platna mozete videti (slika1) da se na donjaci javlja jak nadpritisak, suprotno nego kod "standardnog" profila. Ovo je osnovi razlog zasto takav profil proizvodi vise uzgona.

Konacno stizemo i do dela koji nam moze reci nesto o ponasanju sa strukturalne strane. U belim kruzicima sam oznacio podrpitisak i nadpritisak sa - i +.  Pogledajte gornjaku na standardnom profilu (slika2). Sto se tice raspodele pritiska, za nju postoji podpritisak sa gornje strane i nadpritisak u unutrasnjosti profila.

Kad pogledate sliku1 sa jednoslojnim profilom videcete da za gornjaku postoji takodje podpritisak iznad platna i nadpritisak sa donje strane. Principijalno, za gornjaku je sve jedno da li postoji donjaka ili ne. Naravno vrednosti pritiska su drugacije, ali ovde zelim da ukazem na princip koji omogucava funkcionisanje jednoslojnog krila.


Zamislimo sad asimetriju na, recimo, levoj strani standardnog krila. Vecina ljudi smatra da ce kocenje desne strane (ispravna reakcija) "upumpati" vazduh u savijeni deo krila. Ovo jeste delimicno tacno, ali nije u potpunosti tacna mehanika otvaranja kolapsa. Dobar udeo (ako ne i veci) ima i porast pritiska ispod profila i pad pritiska iznad zguzvane strane.

Ostavicemo taj deo po strani i vratiti se na onaj o unutrasnjem pritisku koji sudeluje u otvaranju kolapsa. Sta vidi savijeni deo krila na delu kolapsa koji je pored zdrave strane (nadam se da me razumete sta mislim) kad nakocite desnu stranu? Vidi porast pritiska koji dolazi sa desne strane. Sa zamislite istu situaciju na jednoslojom krilu, kad nakocite zdravu, desnu stranu, opet ce gornjaka na kolapsiranoj strani videti porast pritiska sa donje strane koji dolazi sa desne strane (na osnovu analize raspodele pritiska sa gornjih slika). Bitna razlika nastaje pri jako dinamickim reakcijama (kad cimnete komandu) kad veliku ulogu igra inercija vazduha. U tom slucaju je standardno krilo u prednosti). Ali, to je mnogo komplikovanija situacija koju ne mozemo ovde da analiziramo.

Moja poenta je bila malo razjasniti principe. Za tacne brojke bi morali mnogo vise da se potrudimo.


Pokusao sam da budem sto jasniji, nisam mnogo vican pisanju pa sve sto nisam lepo objasnio slobodno pitajte.

 

  



* slika 1 profil1.JPG (112.3 KB, 1711x980 - pregledano 23 puta.)

* slika 2 profil2.JPG (110.92 KB, 1712x980 - pregledano 22 puta.)
« Poslednja izmena: 13 Decembar 2011, 13:35:56 Pumba » Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle";
http://gpspress.com/
Sale
Orao
****

Van mreže Van mreže

Model: Vista
Marka: APCO
Poruke: 267


« Odgovor #19 poslato: 13 Decembar 2011, 21:27:54 »

Ajd' da malo zakomplikujem. Mislim da gornjaki nije svejedno da li ima donjaku ili ne. Naime Na gornjaku deluje podpritisak kao kod jednoslojnog glajdera sa gornje strane ali... kod jednoslojnog glajdera postoji strujanje sa donje strane tako da je pritisak (staticki) odozdo umanjen za strujni pritisak, dok kod glajdera sa donjakom, gornjaka sa donje strane ima staticki jednak totalnom tj zaustavnom pritisku. Lako ga je izracunati i zavisi od brzine glajdera. Ovaj pritisak naravno ne utice na uzgon jer jednako deluje na gornjaku i na donjaku. Ipak on pomaze kod otvaranja kolapsa jer je to najveci pritisak koji mozemo da iscedimo iz trenutne situacije (brzine) kod glajdera bez donjake taj pritisak ne moze da bude toliki jer se vazduh ne zaustavlja ili da bude slikovito ne mora da ide na kolabiranu stranu nego moze da bezi linijom manjeg otpora, a to je u svakom slucaju izlazna ivica. Meni se cini da bi kod ovog jednoslojnog glajdera prvo trebalo stabilizovati pravac uz cuvanje brzine, a onda jako potegnuti komandu sa kolabirane strane da bi joj se povecao napadni ugao i time dovela u polozaj u kojem se i padobran otvara. Ovo vredi ukoliko se nije strana potpuno podvila i donjaka naslonila na donjaku... ako jeste, deluje mi da moze da bude problem jer ce nadpritisak koji vlada sa donje strane glajdera samo jos jace da je zalepi umesto da je otvara...
Sačuvana

Cheesy
Pumba
Urednik foruma
****

Van mreže Van mreže

Model: Factor
Marka: Nova
Poruke: 1.389


WWW
« Odgovor #20 poslato: 13 Decembar 2011, 22:15:03 »

Drago mi je da si se ukljucio u diskusiju Sale Smiley

Nadpritisak koji nastaje ispod gornjake jednoslojnog aeroprofila ce najcesce biti manji od zaustavnog pritiska kod profila sa donjakom. Trebalo bi izracunati tacne cifre  sto mi nije bila namera. Hteo sam da ukazem na princip i da, sto se gornjake tice, nije velika razlika da li donjaka i postoji ili ne. Vrednosti promene pritiska ce naravno biti nesto drugacije ali ne previse.  

Moze se proceniti razlika u nadpritisku sa donje strane gornjake na grafiku. Uzmi vrednost koeficijenta pritiska za mesto gde se obicno nalaze otvori komora kod profila2 i koeficijenta pritiska  ispod gornjake za profil 1. Vec sa grafika mozes da vidi da nije velika razlika u vrednostima.

Slazem se da ce glajder sa donjakom lakse da otvori kolaps jer kako kazes vazduh moze da ide linijom manjeg otpora kod jednoslojnog krila. Na to sam i mislio kad sam rekao da ce se pojaviti najveca razlika pri dinamicnim reakcijama kad inercija vazduha dolazi do izrazaja. Pri sporijim reakcijama razlika ce biti mala. Seti se i da kod dvoslojnog glajdera racunamo na inerciju vazduha. Krilo nije balon jer je otvoreno, pritisak u krilu ce se povecati samo naglim kocenjem kad inercione sile dolaze do izrazaja. Ako polako kocis pritisak u krilu nece bitno da se promeni.

Tehinka letenja i otvaranja kolapsa bi trebala da bude kao sto si rekao. Isto kao kod obicnog glajdera, najvaznije je zadrzati pravac pa tek onda otvarati kolaspiranu stranu. Ako je u pitanju veci kolaps ne mzoes da vuces kolapsiranu stranu jer su komandni kanapi labavi. To mozes kad se na kolapsiranoj strani savila samo napadna ivica.

Stoji problem kolapsa kad se jednoslojni glajder potpuno podvije na nacin koji si opisao. Postoji mogucnost da se ovo desi i na obicnom glajderu. Ako tad glajder udje u deep stall nece pomoci ni kocenje zdrave strane i ako ima donjaku jer je nadpritisak ispod krila dosta jak (veliki napadni ugao) i zalepi savijenu stranu u tom polozaju. Ovo se desava extremno retko, i mislim da je vise bio problem na starijim glajderima koji su lakse upadali u deep stall. Dokle god glajder leti, makar i sa pola krila, ovo tesko moze da se desi, barem na nizim krilima.

Jos jedna bitna stvar: kad krene kolaps, A, zatim B, zatim C galerija kanapa sprecavaju da se krilo podvije na taj nacin. Ovo je jedan od problema na modernim dvolinijasima. A kanapi su pomereni jako nazad i nema sta da zaustavi kolaps da se ne podvije i zalepi. Bilo je par postova na paraglidingforumu gde su ljudi imali upravo takva iskustva, krilo se podvije, zalepi za donjaku i nece napolje. Na EN B ili C je mala sansa za tako nesto.


Zakljucak, ne tvrdim da su jednoslojno i dvoslojno krilo potpuno isti, ali tvrdim da razlika nije velika vec dovoljno mala da jednoslojno krilo moze da se koristi bez vecih problema.
« Poslednja izmena: 13 Decembar 2011, 22:18:52 Pumba » Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle";
http://gpspress.com/
Sale
Orao
****

Van mreže Van mreže

Model: Vista
Marka: APCO
Poruke: 267


« Odgovor #21 poslato: 13 Decembar 2011, 23:24:06 »

Slazem se da ce glajder sa donjakom lakse da otvori kolaps jer kako kazes vazduh moze da ide linijom manjeg otpora kod jednoslojnog krila.
Samo to sam i hteo da naglasim. Kod glajdera sa gornjakom i donjakom imamo jednog prijatelja vise kod oporavka od kolapsa... Znaci sve isto sto i kod jednoslojnog plus unutrasnji pritisak koji nema kud nego u kolabiranu stranu. Ja sam naravno uzeo za primer najgoru mogucu varijantu kolapsa... ali boze moj na nama je da trazimo i postavljamo probleme, a na konstruktorima da ih rese i da nas ubede da je sve ok...
Sačuvana

Cheesy
raketa
Albatros
*****

Van mreže Van mreže

Model: Ozone
Marka: R10.2
Poruke: 305


WWW
« Odgovor #22 poslato: 14 Decembar 2011, 09:09:13 »

Sto se tice aerodinamike i tih stvari nemam pojma.
Jedno znam, a to je da ako se budu pravili galjderi sa jednim slojem bice gadno za nas.

Sto? Vjerovatno zato sto ce mnogo manje da traju, lakse ce da se deru, zahtjevace skuplje popravke itd...

Aj pozzzzzzzz
El RoKet
Sačuvana

Trazim shemu da se preselim u Interlaken Cheesy predlog?
Pumba
Urednik foruma
****

Van mreže Van mreže

Model: Factor
Marka: Nova
Poruke: 1.389


WWW
« Odgovor #23 poslato: 02 April 2012, 19:14:56 »

U domacoj radinosti:


Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle";
http://gpspress.com/
coik
Urednik foruma
****

Van mreže Van mreže

Model: Summit XC
Marka: UP
Poruke: 1.222

Coik


« Odgovor #24 poslato: 02 April 2012, 20:49:53 »

ma sve je to lepo...al trika nema da bih usao sa ovim u neku zescu turbulenciju, tipa danas na Bajcetini...
Sačuvana

Stranice: 1 [2]   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.16 | SMF © 2006-2008, Simple Machines | Srpski prevod: Jovan Turanjanin Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!
VLtop100!