Paraglajding, druženje, skijanje, zezanje :D

10 Septembar 2010, 17:43:09 *
Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.
Da niste izgubili svoj aktivacioni e-mail?

Prijavite se korisničkim imenom, lozinkom i dužinom sesije
Vesti: JuventusVentus Paraglajding portal www.juventusventus.org/pg
 
   Početna   Pomoć Pretraga Kalendar Prijavljivanje Registracija  
Stranice: [1] 2 3   Idi dole
  Štampaj  
Autor Tema: Aerodinamika paraglajdera  (Pročitano 5860 puta)
0 članova i 1 gost pregledaju ovu temu.
Pumba
Albatros
*******

Karma: 21
Van mreže Van mreže

Poruke: 651


« poslato: 09 Oktobar 2007, 07:26:35 »

Martine, izvini, nisam video tvoj post. Potrudicu se da napisem nesto na temu aerodinamike paraglajdera. Bilo bi dobro kad bi mi rekao nesto konkretnije o tome sta te tacno zanima. Sam pojam "aerodinamika paraglajdera" je poprilicno sirok.

Pozz
Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle"
off_martin
Orao
******

Karma: 1
Van mreže Van mreže

Poruke: 88


WWW
« Odgovor #1 poslato: 11 Oktobar 2007, 00:08:45 »

Pa uglavnom me zanima sve sto se toga tice. Uskoro cu poceti da letim pa mi je svako znanje vise dobrodoslo. Na primer za pocetak uopsteno pa ce se tema razraditi. Vrlo bi mi dobrodosao neki materijal o tome. Inace sam citao dosta o aerodinamici i imam solidno predznaje ali ne konkretno o aerodinamici paraglajdera !
Sačuvana

Avijatièari moraju prvo da nauèe da jedre i zbliže se sa vazduhom, pre nego što preduzmu ozbiljne korake kao što je postavljanje motora na letelicu.         
- Oto Lilijental - (1848-1896)
off_martin
Orao
******

Karma: 1
Van mreže Van mreže

Poruke: 88


WWW
« Odgovor #2 poslato: 11 Oktobar 2007, 00:10:16 »

Za pocetak ti pocni a ja cu sa pitanjima.
Poozzz
Sačuvana

Avijatièari moraju prvo da nauèe da jedre i zbliže se sa vazduhom, pre nego što preduzmu ozbiljne korake kao što je postavljanje motora na letelicu.         
- Oto Lilijental - (1848-1896)
DaRX
Albatros
*******

Karma: 17
Van mreže Van mreže

Model: Edge
Marka: UP
Poruke: 931


WWW
« Odgovor #3 poslato: 11 Oktobar 2007, 13:03:12 »

Dok Pumba ne odgovori, da ja kazem onoliko koliko znam...

Iako letimo po slicnim principima kao i ostale letelice, i nase ostajanje u vazduhu zavisi od iste razlike u pritiscima, aero-profila itd... ipak ima nekih razlika...

Kao prvo, nasa letelica nema vertikalne i horizontalne stabilizatore, za razliku od aviona, te nam je potreban malo drugaciji aeroprofil od "klasicnog". U paraglajdingu se koriste uglavnom "S" aeroprofili.. koji su samo-regulisici  po napadnom uglu... ovakvi profili se koriste i kod letelica(aviona) tipa "krilo" koji takodje nemaju vertikalne i horizontalne stabilizatore (npr. stelth bombarder B-...) Da nemamo takav aeroprofil. "leteli" bi k'o list...

Naravno, nase krilo nije cvrste konstrukcije, te je podlozno deformacijama, ono mu daje relativnu cvrstinu jeste unutarnji pritisak vazduha koji ulazi i ostaje u komorama.

Sto se tice komandnih povrsina i komandovanja uopste, mi nemamo "elerone" kao kod aviona, vetj bi se pre moglo retji da koristimo "flaps-ove" ili neke vrste "spoiler-a" Jer mi komandujemo tako sto povecavamo otpor na jednoj strani krila, deformisuci izlaznu ivicu aeroprofila... Takodje mozemo donekle uticati i na napadni ugao, npr. povlacenjem obeju komandi, povecavamo napadni ugao krila, dok gazenjem speed-a smanjujemo, menjajuci konstruktivni napadni ugao.

Drugi nacin komandovanja jeste promena centra tezista na levo i desno, npr. naginjanjem u desno, povecavamo opterecenje na doticnu stranu krila, povecavajuci tezinu/silu/masu, sto rezultuje promenom nagiba krila...

Tecan zaokret, bez klizanja, postize se proporcijonalnim koriscenjem oba nacina...

Toliko od mene...verovatno ima mnogo tehnickih gresaka, pa nek' me strucniji isprave  :oops:
Sačuvana

feel free - fly UP!
Pumba
Albatros
*******

Karma: 21
Van mreže Van mreže

Poruke: 651


« Odgovor #4 poslato: 11 Oktobar 2007, 18:52:03 »

Dare nema tehnickih gresaka, lepo  ti to sve znas.

Tacno je da se koriste S ili reflex aeroprofili. Oni nisu nista novo i nepoznato (to sto neke firme reklamiraju svoju "novu reflex" tehnologiju
nema veze sa vezom). Ti aeroprofili su poznati skoro 100 godina kao i nacin njihove primene. Celo poenta ovih aeroprofila je u koeficijentu momenta propinjanja Cm.

U koliko je Cm manje od nule nos aeroprofila ide na dole, tj. aeroprofil smanjuje napadni ugao, Ako je Cm vece od nule sledi obrnuto. U koliko je Cm=0, AP je neutralan (ovo su uglavnom simetricni profili kojima je i gornjaka i donjaka istog oblika) S aeroprofili imaju Cm vece od nule.
Ovde se javlja problem koji cesto zbunjuje ljude i u textovima o paraglajderima pravi zbrku.
Prvo treba razdvojiti dva termina: stabilnost letilice i  uravnotezenje letilice.
Ovo sto pisem dalje se odnosi pre svega na klasican avion. Stabilnost se postize samo polozajem centra mase (CG) koji treba da bude ispred aerodinamickog centra aviona. Sto je CG vise ispred AC to je avion stabilniji. Dakle stabilnost predstavlja teznju letilice da pri povecanju napadnog ugla (naravno ne od strane komandi pilota nego zbog nekog spoljasnjeg uticaja) sama smanji napadni ugao. cesto se javlja zabuna: stabilan avion ne mora da leti pravo. Da bi leteo pravo mora biti I STABILAN I URAVNOTEZEN.

Uravnotezenje je stvaranje momenta koji ce drazati nos aviona pravo. To kod klasicnog aviona radi horizontalni rep. Ovo uravnotezenje se cesto zove trimovanje. Avion je potrebno trimovati za svaku brzinu.

Zamislite klackalicu gledanu s boka,prednji kraj moze da ide dole gore dok se centralni okrece oko osovine. E, ta osovina je CG. Sve stvari se u vazduhu okrecu oko centra mase. I sva kretanja mogu da se opisu kao kretanje CG-a i Kretanje tela oko sopstvenog CG-a (6 stepeni slobode=6 diferencijalnih jednacina).

Da bi letilica bila stabilna mora da tezi da obara nos (prednji kraj ljuljaske) Tj sila uzgona  koja deluje u AC mora da bude iza osovine (CG).
Dakle zamislite jednog malog batu koji samo malo iza osovine (mali krak sile)jako gura na gore. To znaci da ce prednji kraj ici na dole. Klackalica je stabilna.
E,sad jedna mala seka skroz na  zadnjem kraju (veci krak) klackalice blago gura na dole. Pri odredjenoj srazmeri sila klackalica ce stojati horizontalno. Sad je klackalica-avion i stabilna i uravnotezena.


Bata je sila uzgona krila a seka je horizontalni rep koji trimuje avion.
Bata gura jako i drzi avion u vazduhu dok je sekina sila slaba i ne gura jako na dole ali ima veliki krak poluge.


Pikado je primer jako stabilne "letilice" ako ga samo pustite icice pravo dole. Ali pikado nije uravnotezen. Doduse pikado ne stvara silu uzgona pa mozda i nije najbolji primer.

Probajte da napravite pairni klasicni avion i pomocu spajalica menjajte polozaj CG-a. Zakrilcima savijenim na gore probajte da uravnotezite avion.

Ako je Cg previse napred necete ga moci uravnoteziti i avion ce ici nosom pravo na dole. Ovakav avion JESTE STABILAN ALI NIJE URAVNOTEZEN.
Pomerajte CG unazad i  posle jednog polozaja avion ce poceti da leti kao list. Tad ste presli aerodinamicki centar aviona i on nikako ne moze biti stabilan.




Verujem da sam smorio ovim pisanijem.Znam da nije preterano ocito povezano s PG-om. Ali smatram da su stabilnost i uravnotezenje dva osnovna pojma koja treba razumeti. Bez toga nema nikakve letilice, barem ne one koja leti kako treba.


Kod paraglajdera je CG pomeren extremno nisko sto za posledicu ima razne pojave.Na primer da krilo pg-a ne mora biti stabilno u klasicnom smislu vec da samo teziste mora biti ispod tacke centra potiska bla bla bla. Aerodinamicki  PG je cudna letilica.




Nadam se da je sve ovo malo pojasnilo neke stvari. Molim za feedback.
Takodje kazite dal da pisem jos, jel ima nekog da sve ovo zanima. Voljan

sam da pisem samo malo tesko nalazim vremena za duze postove



Na  paraglidingforum.com mozete naci Olivierove postove (covek koji pravi Bionic). Vise puta je naglasio da firme treba da daju vise podataka o krilima, kao i da malo vise obrazuju pilote o tome kako rade njihove letilice. Ni u jednoj grani vazduhoplovstav ljudi ne znaju toliko malo o svojim letilicama. Nista od toga nije preterana mudrost i moze da se shvati. Ne treba vam neko nenormalno znanje matematike.


Sto se tice literature iz aerodinamike imam dosta pa ko hoce nesto neka kaze sta hoce i mogu da pustim na mail ili da se nadjemo negde pa dam na disku. Moj mail ftlltf@yahoo.com

Mogli bi da napravimo neko kafansko okupljanje JV-a. Kad nas ovo vreme vec ne sluzi.  

Poz drugari.
Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle"
DaRX
Albatros
*******

Karma: 17
Van mreže Van mreže

Model: Edge
Marka: UP
Poruke: 931


WWW
« Odgovor #5 poslato: 11 Oktobar 2007, 19:25:54 »

...tema podeljena i stavljena kao zasebna pod imenom "aerodinamika pg-a"

A sto se kavane tiche, za to uvek mozes da me racunas  :lol:
Sačuvana

feel free - fly UP!
Pumba
Albatros
*******

Karma: 21
Van mreže Van mreže

Poruke: 651


« Odgovor #6 poslato: 11 Oktobar 2007, 19:27:11 »

Posto kazu da je aeroprofil srce letilice a vec smo spomenuli S profile, malo cu da smaram sa istima.



Prvo kako Ap stvara uzgon. Opet tema koja stvara zabune. Nacicete objasnjenje kako je gornjaka duza pa vazduh mora da ubrza da bi se susreo u istom trenutku sa vazduhom koji je isao ispod donjake. Ako je vazduh brzi, manji je pritisak na gornjaci tj. cika Bernuli stupa na scenu sa dinamickim pritiskom.

E ovo nije bas tacno. Prvo vazduh ne mora da se susretne u istom trenutku na izlaznoj ivice, drugo padom pritiska nastaje samo manji deo uzgona, veci deo uzgona nastaje STVARANJEM KRETANJA VAZDUHA NA DOLE. E tu dodje cika Njutn sa zakonom akcije i reakcije. Vazduh dole - krilo gore.


Ovo povijanje (downwash) moze da se vidi na ovim fotkama.
 http://www.diam.unige.it/~irro/gallery.html

http://home.comcast.net/~clipper-108/Image17.gif

AP je u sustini sprava koja tera vazduh na dole i to vrlo efikasno.


Takodje sam naiso cak na neke DVD-e o aerodinamici gde ljudi koji nemaju blage veze prodaju znanje drugima. ( ne kazem da ja znam nesto posebno)




Ovo NIJE stvarna slika opstrujavanja vec VRLO pogresna, a moze da se nadje cak i po knjigama

http://web.mit.edu/2.972/www/reports/sail_boat/flow_over_airfoil.gif






Opstrujavanje izgleda otprilike ovako:

http://www.eng.cam.ac.uk/outreach/CUEDresources/GliderDesign/gliders_presentation2004_files/slide0035_image010.gif

Na nosu aeroprofila stvara se upwash a iza downwash.






Moze jos dosta da se prica o profilima, pocev od osnovnih termina i
definisanja pa do karakteristika onih koji se koriste u PG-u.Opet ako ima zainteresovanih kazite da ne smaram za dzabe.



Dovoljno je malo znanja pa da marketing firmi postane pomalo i smesan. Sve te nove tehnologije i nisu bas tako nove. Primena jeste nova. Razvijaju se sredstva za simulaciju i optimizaciju, skupljaju iskustva... To gura napredak krila a ne "tajna znanja" uz pomoc kojih je napravljen novi
ultra/mega/giga najbolji na svetu glider sa mnogo boljim handlingom nego glider od prosle godine koji je isto tako bio  ultra/mega/giga neprevazidjen.




pozz,
marko




P.S dobra ideja da se startuje topic, hvala.
Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle"
DaRX
Albatros
*******

Karma: 17
Van mreže Van mreže

Model: Edge
Marka: UP
Poruke: 931


WWW
« Odgovor #7 poslato: 11 Oktobar 2007, 19:35:10 »

Hvala Mare na xtra post-ovima... samo ti smaraj...to nam treba  :lol:  salu na stranu, kad god mozes, post-uj i bitjes postovan  Smiley ovo je jako dobro stivo!

bas si me zabunio za downwash...aj' pojasni jos malo...
Sačuvana

feel free - fly UP!
DaRX
Albatros
*******

Karma: 17
Van mreže Van mreže

Model: Edge
Marka: UP
Poruke: 931


WWW
« Odgovor #8 poslato: 11 Oktobar 2007, 19:46:25 »

e, sad... aham... a kazi mi, gledajuci ove slike... pa zar to sve nisu primeri vrtloga na krajevima krila, indukovani otpor itd...? Jasno mi je da su oni upravo posledica uzgona, tj. "prelivajuceg uzgona" na krajevima krila...je l' tako?

E, i jos jedno pitanje... da li su nasi "stabilizatori" zapravo nasi krajevi krila, koji kod nekih modela padaju gotovo vertikalno?
Sačuvana

feel free - fly UP!
Pumba
Albatros
*******

Karma: 21
Van mreže Van mreže

Poruke: 651


« Odgovor #9 poslato: 11 Oktobar 2007, 19:46:53 »

Evo da smaram jos dok me niste proterali.

Kao potvrdu gornje price o aeroprofilima  mozete izvesti sledeci prost experimentic.

Uzmite traku papira recimo siroku 2-3 cm a dugacku 7-8 cm. Neka je traka ravna. Prinesite je donjem delu ustiju i blago dunite iznad nje. Dinamicki pritisak padne jer se vazduh na gornjoj strani krece a na donjoj stoji.

Traka se malo savije na gore. OK. To je Bernuli.Sad traku savite malo na dole, tako da deo koji je usmeren od vas gleda na dole, tj. glumi izlaznu ivicu aeroprofila. Sad je vertikalno projektovana povrsina manja nego dok je traka bila prava - trebalo bi da se stvara manje uzgona.

Ali, ako ste probali videli ste da se pojavio znatno jaci uzgon nego u prvom slucaju. Zasto? Pa zbog koanda efekta, vazduh se povija zajedno sa trakom kako prelazi preko nje. To znaci da na kraju tok vazduha biva usmeren na dole. E, sad dodje Cika Njutn i stvara znatno jaci uzgon nego u prvom slucaju.

Potpuno je isto i sa aeroprofilom.

Opet znam da ovo nije aerodinamika paraglajdera, ali su osnove koje smatram jako bitnim za dalje razumevanje. Slova prvo, pa onda recenice.




Nadam se Dare da je malo jasnije.


U principu, downwash je strujanje na dole iza krila, a upwash na gore ispred krila. Najbolje pogledaj sliku koju sam poslao.

Upwash je znatno manji od downasha i zato se stvara uzgon.
Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle"
DaRX
Albatros
*******

Karma: 17
Van mreže Van mreže

Model: Edge
Marka: UP
Poruke: 931


WWW
« Odgovor #10 poslato: 11 Oktobar 2007, 19:50:43 »

Citat: "Pumba"
Dinamicki pritisak padne jer se vazduh na gornjoj strani krece a na donjoj stoji.


...mislis na staticki?
Sačuvana

feel free - fly UP!
Pumba
Albatros
*******

Karma: 21
Van mreže Van mreže

Poruke: 651


« Odgovor #11 poslato: 11 Oktobar 2007, 19:57:28 »

Da staticki padne zbog dinamickog za 0.5*Ro*(v na 2).


Ne, to nisu primeri vrtloga na krajevima krila. Dvodimenzionalno strujanje (teorijski aeroprofil sa beskonacnim razmahom krila) se razlikuje od trodimenzionalnog (pravo krilo) pre svega na krajevima.


Teorijski 2D aeroprofil  moze da ima finesu i preko 150 (nije greska) Ali kod pravog krila se to smanji mnogo zbog jelte, efekta trodimenzionalnosti.



Indukovani otpor prakticno ne podrazumeva samo efekta krajeva. To je otpor koji nastaje upravo zbog stvaranja uzgona. Taj clan otpora iznosi

Cz na kvadrat podeljeno sa (AR*PI*e)


Gde je: Cz - koefecijent uzgona
Ar - vitkost
PI =3.14
e osvaldov faktor efikasnosti (duga prica vezana za Rejnoldsov broj,

vitkost, strelu...)

Dakle indukovani otpor raste sa kvadratom koeficijenta uzgona - bitna stvar. Teorijski ako se AR poveca ka beskonacnosti indukovani otpor ide ka nuli.
Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle"
Pumba
Albatros
*******

Karma: 21
Van mreže Van mreže

Poruke: 651


« Odgovor #12 poslato: 11 Oktobar 2007, 20:02:20 »

E, zaboravio sam da sam slao i slike aviona i downwasha. Da oni vrtlozi na ivicama su posledica vrtloga na krajevima krila.

Izvini moja greska, vec sam umoran pa masim.


Gornji post je vezan za slike aeroprofila.
Sačuvana

"Aeronautics was neither an industry nor a science, it was a miracle"
off_martin
Orao
******

Karma: 1
Van mreže Van mreže

Poruke: 88


WWW
« Odgovor #13 poslato: 12 Oktobar 2007, 00:18:56 »

IZUZETNO.
Sve sam to vec citao ali ovaj prikaz je izuzetan. Hvala. Ali nesto konkretno o PARAGLAJDERIMA, ono sto bi svaki pilot trebao da ima na umu na svakom letu. Recimo ponasanje glajdera na malim visinama pri raznim brzinama vetra ili na velikim visinama. Nesto o finesama i osetljivosti glajdera. Dokle ici u pojedinim momentima i sta nase krilo moze da podnese ? Samo nastavi da SMARAS Smiley
Pozz
Sačuvana

Avijatièari moraju prvo da nauèe da jedre i zbliže se sa vazduhom, pre nego što preduzmu ozbiljne korake kao što je postavljanje motora na letelicu.         
- Oto Lilijental - (1848-1896)
Sale
Albatros
*******

Karma: 1
Van mreže Van mreže

Model: Vista
Marka: APCO
Poruke: 198


« Odgovor #14 poslato: 12 Oktobar 2007, 10:58:40 »

Moram priznati da mi nekako ne ide u glavu to da je veci deo uzgona sila reakcije koja se javlja usled downwash-a. Naime imamo razlicite pritiske ispod i iznad krila usled razlicitih brzina strujanja fluida. Ti pritisci ( tacnije razlika pritisaka) svedeni na povrsinu krila daju odredjenu silu koja ce biti usmerena, u ovom slucaju na gore. Ova sila deluje kao kontinualno opterecenje po celoj povrsini. E sad downwash se dogadja na izlaznoj ivici krila. Moze se reci da vazduh sa gornje povrsine koji opstrujava profil vecom brzinom, zbog oblika profila nakon izlaska iz istog nastavlja da struji nadole. Gde onda na krilo deluje sila akcije, da bi reakcija bila na gore. Nije mi bas prihvatljivo da ona gura izlaznu ivicu, jer mi to lici na pokusaj da pomocu sajle za vucu guramo automobil. Mnogo mi je blize da zamislim kako se usled downwasha na izlaznoj ivici profila formira dodatna barijera za vazduh koji struji preko donje povrsine, cime se on dodatno usporava, a to opet povecava staticki pritisak na racun dinamickog i tako pojacava uzgon profila, ili ti i ovde je na delu Bernuli. Time bih mogao i da objasnim pojavu sa slicice,




na kojoj je prikazano da vazduh koji opstrujava gornju povrsinu napusta profil mnogo pre vazduha koji opstrujava donju povrsinu. Toku fluida energiju je moguce oduzeti samo promenom kretanja, bilo usporavanjem ili skretanjem. Posto se ovo skretanje dogadja u momentu napustanja profila, mislim da na uzgon deluje samo indirektno usporavajuci vazduh koji struji ispod profila.
Sačuvana

Cheesy
Stranice: [1] 2 3   Idi gore
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

Pokreće MySQL Pokreće PHP Powered by SMF 1.1.11 | SMF © 2006-2008, Simple Machines LLC | Srpski prevod: Jovan Turanjanin Ispravan XHTML 1.0! Ispravan CSS!
VLtop100!